Ser Artur Čarls Klark (1917, Majnhed,Somerset, Engleska — 2008, Kolombo, Šri Lanka[1]) je britanski pisac i pronalazač. Uz Ajzaka Asimova smatra se najpoznatijim piscem naučne fantastike ali za razliku od njega Klark se čvrsto drži nauke i njenih realnih dometa i hipoteza. Glavne teme njegovih romana i priča su istraživanje kosmosa, mora i vremena, mesto čoveka u vasioni i posledice ljudskih kontakata sa vanzemaljskim inteligencijama. Posle srednje škole, pošto nije imao para da plati univerzitetsko obrazovanje, zaposlio se kao revizor u jednom ministarstvu. Tokom Drugog svetskog rata služio je u RAF-u kao specijalista za radare i učestvovao je u izgradnji prvih sistema za rano uzbunjivanje i automatsko navođenje pilota sa zemlje. Njegova jedina ne-naučno-fantastična knjiga Glide Path bazirana je na tom radu. Posle rata završio je Kraljevski Koledž u Londonu i magistrirao matematiku i fiziku 1948. Oženio se amerikankom Merilin Mejfild (Marilyn Mayfield) u junu 1953. ali su se već u decembru iste godine razveli. Kako je sam kasnije rekao "To je bio ključni dokaz da ja nisam za brak. Ali mislim da svaki čovek to mora da proba barem jednom u životu". Njegov najveći doprinos nauci je ideja da bi geostacionarni sateliti mogli da se koriste kao komunikacioni releji. U njegovu čast, Međunarodna astronomska unija nazvala je geostacionarnu orbitu (42.000 km) Klarkovom orbitom. Godine 1951. napisao je kratku priču Stražar (engl. The Sentinel) koju je poslao na jedno BiBiSi-jevo takmičenje. Priča je odbijena na tom takmičenju i komisija ju je ocenila veoma lošom. Međutim, 1964. će ta priča postati glavna inspiracija za njegovo verovatno najpoznatije delo i film koje je napisao zajedno sa Stenlijem Kjubrikom - 2001: Odiseja u svemiru (premijerno prikazan 1968). Iako se na koricama knjige ne nalazi Kjubrikovo ime a na špici filma pod reditelj ne stoji i Klarkovo, sam Klark je često govorio da bi na knjizi moralo da stoji: "Napisali Artur Klark i Stenli Kjubrik" a na filmu "Režirali Stenli Kjubrik i Artur Klark". Od 1956. godine živeo je u Kolombu u Šri Lanki. 1988. konstantovano je da boluje od post poli sindroma i od tada je bio vezan za invalidska kolica. Britanska kraljica Elizabeta II ga je 2000. godine proglasila vitezom.
2061 TREĆA ODISEJA
Artur Klark
Rasprodato
Pred vama je remek-delo naucne fantastike, koje je imalo širok uticaj na modernu kuturu s kraja prošlog veka, na razvoj savremene misli, književnosti i filma. Današnji citaoci, bilo da se radi o onima koji prvi put otkrivaju svetove Klarkove Odiseje ili onima koji ce nekom od knjiga zaokružiti celinu, imaju priliku da uživaju u klasiku savremene literature.
Detaljnije
3001 KONAČNA ODISEJA
Artur Klark
Rasprodato
Pred vama je remek-delo naucne fantastike, koje je imalo širok uticaj na modernu kuturu s kraja prošlog veka, na razvoj savremene misli, književnosti i filma. Današnji citaoci, bilo da se radi o onima koji prvi put otkrivaju svetove Klarkove Odiseje ili onima koji ce nekom od knjiga zaokružiti celinu, imaju priliku da uživaju u klasiku savremene literature.
Detaljnije
2010 DRUGA ODISEJA
Artur Klark
Rasprodato
Pred vama je remek-delo naucne fantastike, koje je imalo širok uticaj na modernu kuturu s kraja prošlog veka, na razvoj savremene misli, književnosti i filma. Današnji citaoci, bilo da se radi o onima koji prvi put otkrivaju svetove Klarkove Odiseje ili onima koji ce nekom od knjiga zaokružiti celinu, imaju priliku da uživaju u klasiku savremene literature.
Detaljnije
2001 ODISEJA U SVEMIRU
Artur Klark
Rasprodato
Pred vama je remek-delo naucne fantastike, koje je imalo širok uticaj na modernu kuturu s kraja prošlog veka, na razvoj savremene misli, književnosti i filma. Današnji citaoci, bilo da se radi o onima koji prvi put otkrivaju svetove Klarkove Odiseje ili onima koji ce nekom od knjiga zaokružiti celinu, imaju priliku da uživaju u klasiku savremene literature.
Detaljnije
|